Muzeju Republike Srpske, koji ove godine obilježava 96 godina postojanja, potrebna je savremena, funkcionalna i multifunkcionalna zgrada u kojoj bi na pravi način bilo predstavljeno bogato kulturno nasljeđe koje ova ustanova čuva, ističe direktor Muzeja Republike Srpske Davor Strika.
U razgovoru za „Glas Srpske“, Strika govori o radu muzeja, obnovi postojećeg prostora, izložbama, interesovanju publike, predstavljanju zmijanjskog veza u Parizu, kao i planovima za naredni period i pripremama za veliki jubilej – stoti rođendan ustanove.
„Glas Srpske“: Muzej ove godine obilježava 96 godina postojanja. Šta je obilježilo rad u posljednjih godinu dana?
Davor Strika: Iza nas je još jedna veoma dinamična i uspješna godina. Uradili smo dosta toga, prije svega kada je riječ o unapređenju prostora i uslova za predstavljanje naše bogate muzejske građe. Djelimično je završeno renoviranje izložbenog prostora, postavljena je nova rasvjeta u stalnoj postavci, dobili smo novi prostor za istoriju umjetnosti, a adaptiran je i arheološki dio muzeja.
To su značajni pomaci za našu ustanovu, jer želimo da ono što čuvamo bude predstavljeno na savremen, kvalitetan i posjetiocima pristupačan način.
„Glas Srpske“: U zgradi muzeja gotovo neprestano traju radovi. Na čemu trenutno radite?
Strika: Trudimo se da prostor koji je star više od 40 godina adaptiramo, modernizujemo i što više prilagodimo posjetiocima koji žele da vide moderan muzej. To nije jednokratan proces, već posao koji zahtijeva vrijeme, sredstva i kontinuitet.
Trenutno su pri kraju radovi na recepciji i suvenirnici. To nam je posebno važno, jer je to prvi kontakt koji posjetilac ima sa muzejem. Želimo da već na samom ulazu svi znaju da su dobrodošli i da je ono što baštinimo vrijedno njihovog vremena, ali i novca koji izdvajaju za ulaznicu.
„Glas Srpske“: Pet godina ste na čelu muzeja. Na šta ste najviše ponosni?
Strika: Bilo je mnogo projekata i teško bih mogao da izdvojim samo jedan. Realizovane su desetine izložbi, kako naših kustosa, tako i umjetnika i kulturnih ustanova iz regiona. Maksimalno smo radili na promociji onoga što čuvamo i njegujemo u muzeju.
Posebno sam ponosan na službenu posjetu Parizu u aprilu ove godine, gdje smo predstavili izložbu „Zmijanjski vez – svjetsko nematerijalno kulturno nasljeđe“. Imali smo ozbiljne i veoma ohrabrujuće razgovore sa predstavnicima Luvra. Biti u prilici da iz prve ruke vidite kako funkcioniše jedan od najpoznatijih muzeja na svijetu za nas je bilo izuzetno iskustvo i prilika da mnogo toga naučimo.
U martu smo otvorili i izložbu „Žene u srednjem vijeku“, autorke istoričarke Aleksandre Popić, koja je privukla veliku pažnju javnosti.
„Glas Srpske“: Koliko građani prepoznaju rad muzeja i pokazuju interesovanje za njegove sadržaje?
Strika: Naš muzej ima svoju stalnu publiku koja redovno prati ono što radimo, ali nam je veoma važno da taj krug ljudi stalno širimo. Danas se mnogo toga postiže putem društvenih mreža i mi smo tu napravili veliki iskorak.
Gotovo svakodnevno obavještavamo naše pratioce o aktivnostima, izložbama, radionicama i drugim sadržajima. To nam ide veoma dobro, jer broj pratilaca stalno raste. Mislim da smo uspjeli da muzej približimo i ljudima koji ranije nisu imali naviku da prate njegov rad.
„Glas Srpske“: Da li je postojeća zgrada dovoljna za sve ono što Muzej Republike Srpske čuva?
Strika: Iskreno, nije. I to je nešto što svi koji rade u muzeju najbolje znaju. Mi imamo hiljade eksponata koji zaslužuju da budu predstavljeni na adekvatan način, ali postojeći prostor nam to ne omogućava u mjeri u kojoj bismo željeli.
Zato nam je cilj da u narednom periodu nastavimo sa uređenjem postojećeg prostora, ali i da razgovaramo o dugoročnom rješenju. Muzeju je potrebna savremena, funkcionalna i multifunkcionalna zgrada koja bi odgovorila potrebama jedne nacionalne ustanove kulture.
„Glas Srpske“: Kakvi su planovi za jesenju sezonu?
Strika: Jesenju sezonu otvorili smo 2. septembra izložbom slika vladike Maksima „Lica iza riječi: čitanje velikih pisaca bojom“. To je veoma zanimljiva postavka koja je već privukla pažnju publike.
Povodom Dana muzeja 26. septembra planiramo svečano otvaranje autorske izložbe „Heroji na braniku Republike Srpske“, autora istoričara Ostoje Railića. Pored toga, tu su brojne aktivnosti koje organizuju naša ostala odjeljenja – radionice, predavanja, programi za djecu i mlade.
„Glas Srpske“: Do stotog rođendana ostale su još četiri godine. Kako zamišljate taj veliki jubilej?
Strika: Bliži nam se stoti rođendan i iskreno, za obilježavanje tog velikog jubileja najveći poklon koji bismo mogli da dobijemo bio bi da muzej dobije multifunkcionalnu i uslovnu zgradu u kojoj bi na pravi način bile predstavljene hiljade naših eksponata.
To bi bio poklon ne samo muzeju i njegovim radnicima, već cijeloj Republici Srpskoj. Jer ono što mi čuvamo nije samo imovina jedne ustanove – to je dio identiteta i pamćenja ovog naroda.
Do tada nastavljamo da ulažemo maksimalne napore da funkcionišemo najbolje što možemo u prostoru u kojem se sada nalazimo. Naš zadatak je da čuvamo ono što su nam ostavile generacije prije nas, ali i da to nasljeđe učinimo dostupnim generacijama koje dolaze.
IZVOR GLAS SRPSKE